Tjedna preporuka knjiga od od 13.04.2026. do 19.04.2026.

Ovoga tjedna donosimo raznolike naslove koji će zadovoljiti čitatelje svih generacija – od slikovnice koja na nježan način govori o prirodi i brizi za okoliš, preko napetih i emotivnih priča o odrastanju i obiteljskim odnosima, do inspirativnog štiva koje nas potiče na osobni rast i razumijevanje sebe. Uronite u naš izbor i otkrijte knjige koje će vas dirnuti, zaintrigirati i nadahnuti.

Kradljivac cvijeća – Anlice Hemming i Nicola Slater

Bogato ilustrirana i vrlo zanimljiva slikovnica za djecu od 4 do 7 godina koja govori o godišnjim dobima, ekologiji i našem planetu. U šumu stiglo je proljeće i na livadi je procvao predivan cvijet. Ali vjevericu brine da se uokolo mota kradljivac cvijeća. Nakon svega što se dogodilo jesenskome lišću koje je netragom nestalo, vjeverica ne želi baš ništa prepustiti slučaju.

Popis sumnjivih stvari – Jennie Godfrey

Knjiga „Popis sumnjivih stvari“ govori o odrastanju, obiteljskim tajnama i strahu koji se nadvio nad područje Yorkshire 1979. godine. Margaret Thatcher je premijerka, u modi su traperice, a nad gradom se nadvija strah. Miv, glavni lik uvjerena je da njezin otac želi preseliti cijelu obitelj na jug, daleko od Trbosijeka, koji nemilosrdno napada žene. No napuštanje rodnog mjesta i najbolje prijateljice ne dolazi u obzir. Nisu važne opasnosti koje vrebaju, ni napetosti u školi, ni čudna tišina koja je zavladala domom otkako je njezina mama oboljela i prestala govoriti. Kad bi Miv uspjela pronaći ubojicu, možda bi ipak mogli ostati. Zajedno sa svojom najboljom prijateljicom sastavlja popis sumnjivih stvari, ljudi, događaja i tragova koji bi mogli razotkriti istinu. No što dalje tragaju, to im postaje sve jasnije da u njihovu gradu svi nešto skrivaju. Ova emotivna i atmosferična priča donosi misterij, prijateljstvo i potragu za istinom, pružajući ljubiteljima trilera i obiteljskih drama nezaboravno čitateljsko iskustvo.

Kad ždralovi polete na jug – Lisa Ridzen

“Kad ždralovi polete na jug” hvaljeni je roman, izvorno objavljen 2024. godine u Švedskoj. Otada je osvojio publiku diljem svijeta te je bio nominiran za nekoliko književnih nagrada, no najveće priznanje svakako je njegovo proglašenje knjigom godine u Švedskoj. Nadahnuta bilješkama koje je skrbnički tim njezina djeda zapisivao u dnevnik posljednjih dana njegova života, autorica je ispripovijedala priču o Bou, starcu koji vodi miran život u svom malom selu na sjeveru Švedske. Ogorčen je na tijelo koje ga više ne sluša, na ruke u kojima više nema snage, a ponajprije zbog praznine koja je ostala nakon što je njegova voljena, ali sada dementna supruga smještena u dom. U tišini doma, između posjeta njegovatelja i sina, najveću mu utjehu i radost pruža njegov vjeran pas. No njegov sin inzistira da psa udomi druga obitelj koja će se o njemu brinuti bolje od krhkog starca. Iako Bo žudi sa sinom ostvariti bolji odnos od onoga koji je on imao sa svojim ocem, ipak se tvrdoglavo opire njegovu naumu pokušavajući zadržati samostalnost i kontrolu nad svojim životom. Strah od gubitka psa u Bou pokreće vrtlog emocija i tjera ga da se osvrne na svoj život, očinstvo i načine na koje je pokazivao ljubav. Nježno opisujući staračku dob te odnos oca i sina, ali i čovjeka i njegova psa, autorica je stvorila djelo puno duha i topline koje govori o čovjekovoj želji da sačuva autonomiju dok istodobno čezne za izmirenjem, o prepoznavanju svega onoga što nam je u životu uistinu važno te dubokim osjećajima za koje često ne nalazimo riječi a voljeli bismo ih izraziti.

Sindrom dobre djevojke – Marta Martinez Novoa

U ovoj knjizi psihologinja Marta Martínez Novoa pomaže nam osloboditi se zamke „dobrote“ i naučiti kako staviti sebe na prvo mjesto. Jer tada ćemo se osjećati hrabrije i sigurnije u svemu što činimo. Možda patiš od sindroma dobre djevojke. Na prvi pogled, u ljubaznosti nema ništa loše. No kada se ona pretvori u nesposobnost postavljanja granica, suočavanja s konfliktnim situacijama i zauzimanja za svoja uvjerenja, ta „dobrota“ može postati problem – osobito kada zbog nje žrtvuješ vlastiti identitet kako bi usrećila druge. Koliko smo puta čuli da je plemenito živjeti za druge, ne isticati se, umanjivati sebe kako bi drugi rasli i prigušivati svoj sjaj kako bi oni mogli zasjati još jače?